Kako živjeti sa celijakijom?
Ovu korisnu preporuku poslala nam je Čuvarkućina čitateljica Marina Fulir.
Celijakija je nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu koje ima u žitaricama: pšenici, raži, ječmu. Posljedica je tipična glutenska enteropatija koja se manifestira kod nekih osoba i izaziva teško oštećenje sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena resorpcija hrane. Celijakija se najčešće primjeti već kod dojenčadi, kada dijete počne uzimati hranu koja sadrži gluten.
Najčešće vidljivi znakovi celijakije su:
- povraćanje,
- povećan trbuh,
- proljev,
- obilna sjajna i zaudarajuća stolica,
- mrzovoljnost,
- mlitava muskulatura,
- umor.
Kod djece starije dobi simptomi mogu još biti težina tijela
ispod norme starosti i mala tjelesna visina.
Celijakija se može pojaviti i u odrasloj dobi. Vanjski
znakovi bolesti često su skriveni iza raznih drugih bolesti koje
nisu tipične za celijakiju. Osobe su slabokrvne, prisutna je
bolest kostiju, problemi probavnog trakta, napinjanje i bolesti
trbuha.
Dijagnosticiranje
Jedina sigurna pretraga koja dijagnosticira celijakiju sa
sigurnošću je biopsija tankog crijeva. Po uzorku
dijela tankog crijeva dokazano je da je sluznica karakteristično
promijenjena: resice tankog crijeva nestanu, sluznica postane
tanka, atrofična.
Celijakija je doživotna nepodnošljivost na gluten. Kod
rijetkih primjera do ozdravljenja dođe u pubertetu. Najčešće su
za celijakiju krivi geni daljih predaka.
Liječenje
Jedini lijek i prvo i osnovno pravilo kod celijakije je bezglutenska dijeta koja traje cijeli život. To znači da se iz prehrane izbacuju sve namirnice koje u sebi sadrže žitarice: pšenicu, raž, ječam. Najnovija istraživanja pokazuju da zob nije štetna za oboljele od celijakije.
Nužnost držanja dijete
Ako bi se slučajno ili namjerno uzeo gluten, može biti da
duže vrijeme (godinama) neće biti nikakvih znakova da organizam
reagira na nedopuštene proizvode. To je tzv. pritajeni, tihi
oblik celijakije. Mnogi ljudi koji nemaju izrazite poteškoće ne
žele držati dijetu. Često se događa da roditelj misli kako je
njegovo dijete ozdravilo. Ukoliko nema reakcije organizma, to ne
znači da se oboljeli može normalno hraniti!
Celijakija je doživotna nesnošljivost na gluten. I najmanja
količina glutena djelovat je štetno. Dijeta je potrebna jer se
neliječenoj celijakiji pridružuju razne bolesti koje je teže
izliječiti, a nakon nekog vremena posljedica može biti
kancerogeno oboljenje. Rak probave i maligni limfon je čest kod
bolesnika s celijakijom koji bezglutenskoj dijeti ne posvećuju
posebnu pozornost.
Hrana dopuštena osobama s celijakijom:
- sve vrste voća: svježeg, kandiranog*, suhog
- žitarice: riža, kukuruz, proso, heljda, soja, sezam
- sve vrste povrća uključujući krumpir, grahorice, rižu, leću, salate itd.
- sve vrste mesa, ribe, jaja
- mlijeko, margarin, vrhnje*, jogurt , sir*
- gljive
- šećer, čaj, crna kava, kakao, đem, med, pekmez*
- čisti sladoled, čista čokolada, kavovina
- škrob, uključujući i pšenični škrob
- ulje , ocat, papar, paprika, sol, kvasac, mirodije*
* označenim namirnicama pojedini proizvođači mogu dodati brašno
Hrana zabranjena osobama s celijakijom:
- pšenica, raž, ječam i sve njihove prerađevine i proizvodi koji sadrže ove žitarice i u tragu
- pšenične klice, mekinje, krupica od nezrela žita
- sladno pivo, bijela kava, viski
- kupovni kruh od kukuruznog brašna (uvijek sadrži bijelo brašno)
- gotove juhe, gotova hrana, umaci, instant krumpir
- suhe smokve - bijeli prah na njima često je brašno
- suhomesnati proizvodi poput salama, kobasica, hrenovki, pašteta - pretežno sadrže brašno